Sajam

Pravo održavanja sajmova u kasnom srednjem vijeku bila je glavna povlastica nekog mjesta, a nastavila se i u doba carice Marije Terezije u 18. stoljeću.

Priča o Benkovačkom stočnom sajmu započinje prije stotinu godina kada je u samom centru mjesta Benkovac, svakog 10-og u mjesecu (tijekom ljeta), organiziran veliki stočni sajam. Iz cijele Dalmacije, sa dalekog juga, sa sjevere Hrvatske, iz cijele Slavonije slijevale bi se kolone poljoprivrednika, trgovaca, nakupaca, obrtnika i znatiželjnika ne bi li pronašla robu zbog koje su krenuli na sajam.

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 

Stoljetna tradicija učinila je od Benkovačkog sajma ne samo centar cijele Dalmacije svakog mjeseca, već i neizostavni gospodarski i turistički sadržaj Grada koji svaki put iznova iznenađuje brojem posjetitelja koji preraste brojku od 10.000 posjetitelja.

Danas je Benkovački sajam smješten van centra grada na dijelu zemljišta koje se nalazi uz glavnu prometnicu Benkovac-Karin, ukupne površine 5.9 ha.
Povoljan geoprometni položaj, vlastiti poljoprivredni resursi te ljudi koji tradicionalno žive od poljoprivrede i autohtonih zanata glavni su pokretač razvitka kraja.

Ovisno o godišnjem dobu, sajam je tako i obojen-tako da svaki mjesec ima svoje udarne proizvode. Na sajmu sve bruji od šušura, a i od povika „pošto kume“, „prodano“, „kupljeno“… svega je na sajmu u Benkovcu, pa i šale i smijeha.

Doći na benkovački sajam, a ne biti viđen, popričati i izmijeniti iskustva s prijateljima isto je kao doći u Rim, a ne vidjeti Papu.

Ponuda benkovačkog sajma: Prigorci, Podravci i Međimurci iz svojih mlinova dovoze brašno, Varaždinci, Bjelovarci telad, a Slavonci ponajviše svinje i odojke... dok uvijek gostoljubivi domaćini se pobrinu za bogatu gastronomsku ponudu (janjetina s ražnja, odojak, jela ispod peke te raznovrsno ravnokotarsko vino).

Ako nikad niste bili na Benkovačkom sajmu, svratite idućeg 10.-og u mjesecu.

Dobro došli!!!